Year: 2013
Type: article
Abstract: Tonko Barčot Državni arhiv u Dubrovniku Arhivski sabirni centar KorËula-Lastovo Žrnovo UZ POČETAK RADA ARHIVSKOG SABIRNOG CENTRA KORČULA-LASTOVO UDK 930.25(497.5KorËula)Pregledni rad Godine 2011.otvoren je novi arhivski sabirni centar.RijeË je o osmom po redu sabirnom centru u Hrvatskoj, drugom Državnog arhiva u Dubrovniku i drugom otoËkom.Nije sluËajan izbor KorËule kao našega gospodarski i društveno najrazvijenijeg otoka.Dug je bio put do osnutka centra.U KorËuli se kroz Ëitavo ovo vrijeme Ëuvalo gradivo gradskih i kotarskih institucija, od sredine 20.st.u sklopu Gradskog muzeja KorËula, a od 1994.posebnog arhivskog spremišta dubrovaËkog Arhiva.Istaknuta je uloga Vinka ForetiÊa u oËuvanju zapisa.Uz povijesni prikaz upravljanja zapisima u proteklom razdoblju, u tekstu se govori o dugogodišnjim nastojanjima za formiranjem arhivske ustanove u KorËuli, samom Ëinu osnutka, staroj školskoj zgradi u Žrnovu i njenoj adaptaciji za potrebe arhivskog centra te poËecima rada.Ključne riječi: Arhivski sabirni centar KorËula-Lastovo, Državni arhiv u Dubrovniku, Vinko ForetiÊ, Gradski muzej KorËula, zgrada u Žrnovu 1. Upravljanje zapisima na području bivšeg korčulanskog kotara 1 do 2011.1.1.Čuvanje gradiva do II.svjetskog rata Prve zapise o odnosu prema arhivskim zapisima u KorËuli pronalazimo sredinom 19.st.Tada je korËulanski naËelnik Dimitri u jednom spisu ustvrdio kako su požar, nemarnost i loše upravljanje op≥inskim uredom krivci za uništavanje starog korËulanskog arhiva i što u KorËuli nisu saËuvani zapisi prije 1300.godine. 2 Nije poznato kada se taj požar toËno dogodio i je li se nemarno ophoðenje prema zapisima može protegnuti kroz Ëitavo mletaËko povijesno razdoblje.Poznato je još i kako je po-1 KorËulanski kotar od sredine 19.st.do sredine 20.st.obuhva≥a podruËje otoka KorËule, Lastova (ne uvijek) te zapadnog i središnjeg Pelješca, što se najve≥im dijelom podudara i s današnjom nadležno-š≥u Arhivskog sabirnog centra KorËula-Lastovo. 2 HR-DADU-SCKL-530.Op≥ina KorËula.2.2.RazgraniËenja op≥ina, OËitovanje naËelnika Dimitrija (23.9.1853).Barčot T. Uz početak rada Arhivskog sabirnog centra Korčula-Lastovo Arh.vjesn.56(2013), str.95-122 žar 1651.uništio stari župni arhiv Sv.Kuzme i Damjana u Lastovu. 3 U vrijeme II.austrijske uprave poËetkom 19.st.nadležnim kotarskim upravnim tijelima povjerena je briga o arhivskom gradivu stvaratelja iz prethodnih povijesnih razdoblja.S obzirom na množinu spisa, ponajprije iz mletaËkog razdoblja, Kotarsko poglavarstvo u KorËuli donosi odluku da se ono izmjesti iz uredovnih prostorija.Tako je arhiv stare korËulanske komune (do 1797), gradivo stvaratelja I. austrijske uprave (do 1805), francuske uprave (do 1813) i engleske uprave (do 1815), pohranjeno u napuštenoj crkvici Sv.Barbare. 4 O tom gradivu se nije pretjerano brinulo, pa je 1883.najve≥i dio gradiva od 1338.do poËetka 19 st.prebaËen u zadarski NamjesniËki arhiv.To je gradivo u Zadru ureðeno u razdoblju 1886-1889, a kronološki popis je sastavljen 1895.5 No, u Zadar nije sve prebaËeno i u crkvici Sv.Barbare i nadalje je ostao manji dio gradiva.Najmanji dio s dokumentima od 16. st.nalazio se u zgradi korËulanske op≥ine.6 U crkvici Sv.Barbare Kotarsko poglavarstvo ≥e pohranjivati i svoje spise (tu ≥e se na≥i i spisi prednika Preture KorËula te preuzete pismohrane ukinute Preture Lastovo, Preture Pelješac...).Prvi publicirani izvori za povijest KorËule javljaju se krajem 19.st.7 Upravo zahvaljuju≥i zanimanju povjesniËara, donekle se osvještavaju imatelji arhivskih izvora o njihovoj važnosti.Prigodom svojih povijesnih istraživanja u crkvici Sv.Barbare 1930., Vinko Foreti≥ popisuje stare arhivske knjige do 1420.što ≥e poslije objaviti u sklopu svoje studije "Otok KorËula u srednjem vijeku do 1420."8 Bio je to prvi publicirani pregled najstarijih javnih i privatnih arhivskih izvora na KorËuli i o KorËuli.Spomenute najstarije spise predaje Kotarskom poglavarstvu gdje ≥e ih smjestiti u dvije prigodno napravljene drvene kutije u naËelnikovu uredu.9 Nova promjena nastupa 1934.kad je crkvica prodana Srpskoj pravoslavnoj crkvi u duhu tadašnjeg prozelitizma.10 Kotarsko poglavarstvo u KorËuli nije znalo što bi s tim arhivom, pa je u travnju 1934.Kraljevskoj banskoj upravi u Splitu predložilo 3 HR-DADU-425.Državni arhiv u Dubrovniku.1.2.Spisi Kancelarije Državnog arhiva u Dubrovniku, Izvješ≥a o arhivima na podruËju Dubrovnika -zapisi dr.Vinka Foreti≥a o stradalom gradivu u ratu (1945).4 Do pohrane gradiva u ovom prostoru dolazi najvjerojatnije sredinom 19.stolje≥a.Naime, crkvica Sv.Barbare (još od poËetka 17. st.u posjedu Bratovštine topnika), u prvoj polovici 19.st.služi kao skladište austrijskom carskom topništvu; Fazini≥, A. Crkva sv.Barbare -sv.Trojstva u KorËuli.Godišnjak grada KorËule (KorËula).7 (2002), str.65-66.5 Foreti≥, V. Otok KorËula u srednjem vijeku do g.1420.Zagreb: Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti, 1940., str. 2. 6 HR-DADU-425.Državni arhiv u Dubrovniku.1.2.Spisi Kancelarije Državnog arhiva u Dubrovniku, Izvještaj o pitanju oËuvanja arhiva, knjižnica i starina u gradu KorËuli, br.17/45 (5.1.1945).7 Ponajprije se misli na prvo izdanje KorËulanskog statuta iz 1877.te na Vida Vuleti≥a Vukasovi≥a i njegove priloge u splitskom Bullettino di archeologia e storia Dalmata, dubrovaËkom Ëasopisu Slovinac... 8 Izdala Jugoslavenska akademija znanosti i umjetnosti 1940.u Zagrebu 9 Poslije ≥e ih prebaciti u podrum s drvima za ogrjev i na Foreti≥eva upozorenja ne≥e reagirati.Zanimljivo je istaknuti kako je Foreti≥ u dva navrata posudio uz revers dio arhivskih spisa.Nakon što se kod njega dio spisa zadržao, u rujnu 1941.ga je pozvao talijanski konzul u Dubrovniku (otok KorËula je tada bila sastavnim dijelom Italije) da posuðene spise vrati, što je on i uËinio; HR-DADU-425.Državni arhiv u Dubrovniku.1.2.Spisi Kancelarije Državnog arhiva u Dubrovniku, Izvještaj o pitanju oËuvanja arhiva, knjižnica i starina u gradu KorËuli, br.17/45 (5.1.1945).10 Fazini≥, A. Crkva sv.Barbare -sv.Trojstva u KorËuli.Godišnjak grada KorËule (KorËula).7 (2002), str.66, 70-72, 74.
Author: Barčot, Tonko
Institution: The State Archives in Dubrovnik
Language: sh
Subfield: Conservation
Field: Arts and Humanities
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W1942472726