Postantimikrobni proljev i bolest povezana s Clostridium difficile: opservacijsko retrospektivno istraživanje u Klinici za infektivne bolesti "Dr. Fran Mihaljević" u Zagrebu
Year: 2014
Type: article
Study design: Observational Study
Abstract: Postantimikrobni proljev (PAP) je komplikacija povezana s primjenom antimikrobnih lijekova. Incidencija PAP je razlicita s obzirom na vrstu antimikrobnog lijeka i cimbenike rizika, a varira između 5–25%. Clostridium difficile (C. difficile) je najcesci uzrocnik PAP. Cilj ovog istraživanja bio je istražiti epidemioloske i klinicke osobitosti postantimikrobnog proljeva i bolesti povezane s C. difficile u odraslih bolesnika lijecenih u Klinici za infektivne bolesti Dr. Fran Mihaljevic u Zagrebu. Retrospektivno su analizirane povijesti bolesti bolesnika hospitaliziranih od 1. sijecnja 2012. do 31. lipnja 2013. godine. Od 217 bolesnika s PAP, C. difficile je dokazan u 161 (74%) bolesnika. Medijan dobi bolesnika iznosio je 72 godine (raspon 23–93 godine) ; 105 (48%) ih je bilo muskog spola. Barem jedan od cimbenika rizika imalo je 212 (98%) bolesnika od kojih su najcesci bili: starija životna dob (≥60 godina) u 164 (76%), hospitalizacija ≤30 dana prije pojave PAP u 153 (71%), prethodno imunosupresivno lijecenje u 28 (13%). Antimikrobni lijekovi koji su najcesce bili povezani s nastankom PAP bili su: penicilini u 63 (29%), cefalosporini u 56 (26%), metronidazol u 40 (18%) te kinoloni u 38 (17%) bolesnika. Najcesci razlozi uzimanja antimikrobnog lijeka bili su: infekcija mokracnog sustava u 65 (30%), infekcija disnog sustava u 48 (22%) te gastrointestinalna infekcija u 25 (12%). Leukocitoza je pri prijmu zabilježena u 128 (80%) bolesnika ; medijan broja leukocita iznosio je 13, 3×109/L (raspon 4–71×109/L) ; medijan vrijednosti CRP iznosio je 66, 9 mg/L (raspon 0, 4–391 mg/L). Bolest je prosjecno trajala 11 (raspon 1–67) dana. Vecina nasih ispitanika uspjesno je izlijecena uz stopu smrtnosti od 4%, a stopu recidiva od 7% tijekom 6-mjesecnog pracenja. U multiplom regresijskom modelu, trajanje bolesti do hospitalizacije te vrijednost CRP-a pokazali su se znacajnim neovisnim prediktorima ukupnog trajanja i težine bolesti. Nije bilo statisticki znacajne razlike u najvažnijim demografskim, klinickim i laboratorijskim znacajkama bolesnika s etioloski dokazanim i nedokazanim PAP. Za sveobuhvatniji uvid u epidemioloske i klinicke osobitosti postantimikrobnog proljeva i bolesti povezane s C. difficile potrebno je u buduca istraživanja ukljuciti i ambulantno lijecene bolesnike s blažim klinickim oblicima bolesti.
Language: Croatian
Subfield: Infectious Diseases
Field: Medicine
Domain: Health Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2592938642
