Shematičnost i naučljivost u ovladavanju kategorijom present perfect u učenju engleskoga kao stranoga jezika
Year: 2016
Type: dissertation
Abstract: Zagrebu.Na Filozofskom je fakultetu u Zagrebu diplomirala engleski jezik i književnost.Školovanje je nastavila u Engleskoj, a doktortirala je 2009.godine na Filozofskom fakuletu u Zagrebu.Poslijedoktorsko je istraživanje provela kao Fulbrightova stipendistica tijekom boravka na Odsjeku za kognitivnu znanost Sveučilišta Case Western Reserve, SAD.Dvadesetak je godina radila kao nastavnica, a zatim voditeljica programa engleskoga jezika u privatnoj školi za strane jezike u Zagrebu.Od 2002.je zaposlena na Katedri za metodiku nastave engleskoga jezika Odsjeka za anglsitiku, Filozofskog fakulteta u Zagrebu, a od 2014.godine je njena predstojnica.Docentica Renata Geld predaje niz obaveznih i izbornih kolegija koji se bave ovladavanjem jezika.Njezino je polje interesa interdisciplinarno, a u svojim se znanstvenim radovima bavi odnosom jezika i kognicije kroz prizmu kognitivnih procesa i iskustvenih elemenata koji sudjeluju u procesu ovladavanja jezikom.Sudjelovala je u mnogobrojnim domaćim i stranim znanstvenim skupovima, te gostovala i predavala na sveučilištima u Europi, SADu, Meksiku i Bliskom Istoku.ZAHVALE Opsežan projekt kao što je pisanje doktorske disertacije rezultat je potpore više osoba koje su na različite načine pridonijele njegovom stvaranju.Željela bih se zahvaliti svima koji su na izravan ili neizravan način sudjelovali u nastanku ovoga rada.Ponajprije bih se željela zahvaliti svojoj mentorici doc.dr.sc.Renati Geld na stručnom vodstvu, savjetima, iskrenim riječima ohrabrenja te spremnosti da uvijek odvoji vrijeme za rješavanje svih neodumica i pitanja vezanih uz rad.Zahvaljujem i prof.dr.sc.Zrinki Jelaski na vrijednim savjetima tijekom pisanja rada.Također, veliko hvala i dr.sc.Aleksandri Huić na komentarima i stručnim savjetima vezanima uz statističku obradu i interpretaciju podataka te kolegama profesorima koji su imali strpljenja i volje dopustiti provedbu istraživanja u svojim razredima.Naposljetku, zahvaljujem svojim roditeljima i članovima obitelji na bezrezervnoj podršci, razumijevanju i ohrabrenju na ovom izazovnom putu.Posebno hvala mojoj Niki, Petri i Zlatku na silnom strpljenju, ljubavi i pozitivnoj energiji kojom su me obasipali od početka rada.Njima, bez kojih se ovaj rad nikada ne bi primakao svome završetku, i posvećujem disertaciju.SAŽETAK Stajalište je većine suvremenih istraživača procesa ovladavanja inim jezikom da pojedini gramatički elementi, posebice oni visokog stupnja apstrakcije ili oni koji su teže uočljivi u jezičnoj proizvodnji, ipak zahtijevaju izravno poučavanje gramatike ukoliko je cilj poučavanja ostvarivanje visokog stupnja točnosti i komunikacijske tečnosti.Nastavniku na raspolaganju stoji širok raspon metodologija poučavanja gramatičkog sustava jezika, pri čemu se onaj prvi svodi na izbor eksplicitnog ili implicitnog, te deduktivnog ili induktivnog načina poučavanja.Jednako važan je i izbor tipa pedagoške gramatike koja će se predstaviti učeniku, odnosno teorijskog okvira koji stoji u njezinoj pozadini.Pretpostavka kognitivne gramatike da gramatika služi značenju te da nije cilj samoj sebi odgovara naravi samog konteksta poučavanja jezika.Istaknute prednosti kognitivne gramatike nad onim tradicionalnim opisima korištenima u kontekstu učenja jezika, kao što su motivirani karakter gramatičkih sastavnica čime se pridonosi konceptualnoj ujednačenosti jezičnog sustava koji se predstavlja učeniku, potencijalno su vrijedan doprinos pedagoškoj gramatici.Naglasak na shematičnosti opisa gramatičkih struktura koja podrazumijeva jedinstveno pozadinsko značenje svakako je zanimljiv u kontekstu poučavanja jezika i njegovog ovladavanja.Malobrojnost empirijskih istraživanja kojima bi se utvrdila pozitivnost učinka usmjeravanja učenikove pozornosti na pozadinsko značenje gramatičke strukture ukazuje na nužnost provođenja daljnjih istraživanja kojima bi se dobio potpuniji uvid u opseg i dugotrajnost mogućeg spomenutog pozitivnog učinka na proces ovladavanja ciljnom strukturom.Svrha je našega rada prikazati rezultate koji će po prvi puta ispitati odnos shematičnosti i naučljivosti u ovladavanju kategorijom present perfect u učenju engleskoga kao stranoga jezika kod odraslih govornika hrvatskog jezika.Također se želi istražiti odnos razine jezičnog znanja i shematičnosti prikaza gramatičke strukture present perfect, odnosno učinkovitost oslanjanjanja na shematičnost prikaza ovisno o jezičnom predznanju učenika.U radu se polazi od pretpostavke da će jedinstven shematičan odnos imati značajno pozitivan učinak na razinu naučljivosti ciljne strukture zbog konceptualno jasne objasnidbene podloge formiranja ove složene strukture u učenikovu međujeziku.Naime, promišljanje o teorijskoj pozadini prikazivane jezične strukture prije svega treba uzeti u obzir poteškoće koje se javljaju tijekom procesa njezina ovladavanja.Uzmemo li u obzir ciljnu strukturu našega rada, present perfect, temeljna poteškoća s kojom se učenik suočava odnosila bi se na izazov savladavanja mentalne konfiguracije u njegovoj pozadini, točnije restrukturiranje konceptualizacije dimenzije vremena koju je učenik usvojio prilikom ovladavanja hrvatskim kao prvim jezikom.Pedagoški potencijal shematičnosti opisa present perfecta, odnosno sabiranje svih onih informacija o vremenu koje se učeniku daju kroz njegovo razlaganje na nekoliko različitih uporaba i njihovo sažimanje u jedinstveno značenjsko obilježje uzima se kao pretpostavka mogućeg razrješenja konceptualnih nejasnoća vezanih uz ovu složenu strukturu.Uz pretpostavku da će shematičan prikaz imati pozitivan učinak na formiranje ciljne strukture na nižoj razini kada se učenik s njome tek susreće, željeli smo ispitati moguć pozitivan učinak i na višoj razini jezičnoga znanja na kojoj ciljna struktura već postoji u učenikovu međujeziku.Uz prikaz teorijskog okvira provedenog empirijskog istraživanja, rad prikazuje istraživanje (N=149) provedeno u obliku kvazi-eksperimenta na dvjema razinama jezičnoga znanja (A2 i B1 prema ZEROJ-u).Poučavanje utemeljeno na spoznajama kognitivne gramatike provedeno je u eksperimentalnim skupinama dok je u onim kontrolnima poučavanje temeljeno na udžbeničkom prikazu ciljne strukture.Testovima postignuća te upitnicima i odgovorima otvorenog tipa prikupili su se podaci koji su se obradili kvalitativno te kvantitativno SPSS programom.Dobiveni rezultati upućuju na zaključak da jedinstven shematičan prikaz present perfecta značajno pozitivno utječe na razinu njegove ovladanosti, i na receptivnoj i produktivnoj razini.Naime, shematičan opis doprinio je konceptualnoj jasnoći prikaza present perfecta, kao značenjski izrazito složene gramatičke kategorije, odnosno, većem razumijevanju te dubljem procesiranju znanja što je rezultiralo i dugoročnijim pamćenjem.Doprinos je bio značajan na obje promatrane razine jezičnoga znanja, na nižoj (A2 prema Zeroj-u) na kojoj se ciljna struktura uglavnom uvodi u većem opsegu, ali i na višoj (B1 prema ZEROJ-u) na kojoj je shematičnost opisa produbila razumijevanje već postojeće kategorije present perfecta u učenikovu međujeziku.Rezultati stoga upućuju na važnost usmjeravanja učenikove pozornost na značenjsku podlogu pojedine gramatičke strukture kako bi oformljene gramatičke kategorije u međujeziku učenika bile konceptualno jasnije te time lakše razumljivije učeniku.Ključne riječi: kognitivna gramatika,
Author: Tea Glavaš
Language: sh
Subfield: Language and Linguistics
Field: Arts and Humanities
Domain: Social Sciences
Keywords: present perfect, English as a foreign language, grammatical accuracy, grammatical competence, second language acquisition, grammar instruction, language and cognition, cognitive processes in language learning, student errors, student motivation, student self-regulation, student self-assessment, student self-monitoring, student self-correction, learner self-reflection
SDG: Quality education
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2595000970
