Year: 2016
Type: dissertation
Abstract: Posle kratkog uvodnog pregleda, rad je podeljen na dva dela. Prvi deo se bavi prisustvom verovatnoće u logici (v. [16], [17], [18], [19], [22], [23] i [24]), a drugi je posvećen primeni entropije u klasifikaciji polivalentnih logika (v. [14], [15], [20], [21] i [25]). Osnovna ideja koja dominira prvim delom rada jeste obogaćivanje Gentzen- ovog računa sekvenata klasične logike iskaza jednim verovatnosnim operatorom definisanim nad sekventima Γ ⊢ Δ kako bi se izrazila činjenica da "verovatnoća istinitosti sekventa Γ ⊢ Δ pripada intervalu [a, b] ⊂ [0, 1]". Uvodimo sledeće sisteme: LKprob, LKprob(ε), NKprob i LKfuzz. Osnovna forma sekevnata u sistemu LKprob je Γ ⊢ b, a Δ sa gore datim značenjem. Sistem LKprob(ε) se fokusira na Suppes-ove forme Γ ⊢ n Δ koje omogućavaju formalizaciju rečenice "verovatnoća istinitosti sekventa Γ ⊢ Δ pripada intervalu [1 - nε,1] ⊆ [0, 1]", za neki n ∈ N. Sistem NKprob predstavlja prirodno-dedukcijski analogon računu sekvenata LKprob. Modeli zasnovani na Carnap–Popper–Leblance-ovoj semantici definisani su za svaki od ovih računa uz odgovarajuće rezultate saglasnosti i potpunosti. Konačno, račun LKfuzz je uveden sa opdžtijom formom sekvenata Γ ⊢ h Δ, gde je h element konačne mreže, sa ciljem da se opiše jedno rasplinuće računa LK. Značenje sekventa Γ ⊢ h Δ je "da je h mera rasplinuća sekventa Γ ⊢ Δ". Modeli za LKfuzz su dati sa rezultatima saglasnosti i potpunosti, a dokaz-teoretski tretman računa LKfuzz uključuje i teoremu eliminacije sečenja. Drugi deo rada istražuje činjenicu da svaki logički sistem povezan sa particijom indukovanom odgovarajućom Lindenbaum–Tarski–jevom algebrom omogućava definisanje njegove entropije. Definišemo entropiju logičkog sistema baziranoj na geometrijskoj raspodeli mera nad odgovarajućom particijom skupa formula. Ova definicija omogućava klasifikaciju polivalentnih iskaznih logika u odnosu na njihovu entropiju. Asimptotske aproksimacije entropije nekih beskonačnovalentnih logika su takođe date. Razmotreni primeri uključuju Lukasiewicz-evu, Kleene-jevu i Priest-ovu trovalentnu logiku, Belnap-ovu četvorovalentnu logiku, Gödel-ove i McKay-eve m-valentne logike, i Heyting-ovu i Dummett-ovu beskonačnovalentnu logiku.
Author: M. Boricic
Language: Slovenian
Topic: Advanced Algebra and Logic
Subfield: Computational Theory and Mathematics
Field: Computer Science
Domain: Physical Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2595709244
