Year: 2016
Type: article
Abstract: UVODArterijska hipertenzija (AH), najznačajniji neovisni čimbenika kardiovaskularnog (KV) rizika od kojeg u svijetu danas boluje više od milijardu ljudi i nadalje je jedan od najvećih javnozdravstvenih problema (1).Vodeći je čimbenik prerane smrti i onesposobljenosti širom svijeta (2,3).Povećanje broja bolesnika s kontroliranom hipertenzijom, u sklopu upravljanja tim najznačajnijim neovisnim čimbenikom KV rizika, zahtijeva bolje razumijevanje i jasan pristup bolesnicima s rezistentnom arterijskom hipertenzijom (RAH) na razini primarne zdravstvene zaštite.RAH se dei nira kao hipertenzija kod koje se unatoč promjenama životnog stila, uzimanju najmanje tri antihipertenzivna lijeka u punim dozama, od kojih jedan mora biti diuretik, ne postiže zadovoljavajuća kontrola arterijskog tlaka (4,5).RAH se smatra i vrijednost arterijskog tlaka u okviru ciljnih vrijednosti uz upotrebu četiri antihipertenzivna lijeka (5).Iako je riječ o stanju visokog KV rizika, RAH je nedovoljno prepoznat problem (4).Ovi bolesnici imaju trostruko veći rizik za neželjene KV događaje u odnosu na dobro kontrolirane hipertoničare (6-8).Epidemiološke studije pokazuju da je relativni rizik od moždanog udara, infarkta miokarda, kongestivnog srčanog zatajenja i kronične bubrežne bolesti linearno ovisan o razini povišenja arterijskog tlaka.
Source: Acta medica Croatica
Institution: University of Rijeka
Language: Croatian
Subfield: Cardiology and Cardiovascular Medicine
Field: Medicine
Domain: Health Sciences
Keywords: resistant hypertension, general practice, primary care, antihypertensive therapy, cardiovascular risk, blood pressure control, cardiovascular events, diuretics, lifestyle modification, underdiagnosis of hypertension, stroke risk, myocardial infarction, congestive heart failure, chronic kidney disease, cardiovascular risk stratification, patient education, health promotion
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2736624376
