Work

Automatska evaluacija podražaja u kontekstu sklonosti pozitivnom i negativnom afektu

Year: 2013
Type: dissertation
Abstract: zvanje znanstvenog asistenta izabrana je 1995., višeg asistenta 2000., docenta na Katedri za psihometriju 2002., te u zvanje izvanrednog profesora 2008.g.Predstojnica je Katedre za psihometriju u Odsjeku za psihologiju od ak.godine 2005/06.Na Odsjeku za psihologiju i Filozofskom fakultetu nositeljica je nekoliko kolegija u preddiplomskom, diplomskom i doktorskom studiju iz područja psihometrije i multivarijatne metodologije.U okviru doktorskog studija psihologije osmislila je i vodi obvezni nastavni modul Psihometrijska teorija i kvantitativne metode, te kolegij Evaluacija dijagnostike i tretmana na Specijalističkom studiju iz kliničke psihologije.Predaje i na poslijediplomskim studijima kineziologije i sociologije.Kao stipendist DAAD fondacije, 2002.godine boravila je u studijskom posjetu na Sveučilištima Friedrich Schiller u Jeni i Frei Universität u Berlinu.Kao gostujući profesor Sveučilišta u Buenos Airesu, 2010.je predavala kolegij iz područja linearnog strukturalnog modeliranja za studente poslijediplomskih studija.Kao voditelj i/ili predavač sudjelovala je u radu nekoliko međunarodnih i domaćih ljetnih škola.te kao gostujući predavač na preddiplomskom studiju psihologije na Sveučilištu u Osijeku i na Dubrovnik International University.Do sada je vodila, surađivala ili sudjelovala kao konzultant u realizaciji 15 domaćih i međunarodnih znanstveno-istraživačkih projekata.Trenutno vodi znanstveni projekt Mjerenje latentnih psiholoških svojstava: Dispozicije i procesi ličnosti.Objavila je pedesetak znanstvenih i stručnih radova i izložila više od 70 priopćenja na međunarodnim i domaćim znanstvenim skupovima.Izradila je dvadesetak kompozitnih psihologijskih testova većinom iz domene općih kognitivnih sposobnosti.Pokrenula i do sada organizirala 6 međunarodnih psihometrijskih simpozija.Od 2006.glavna je i urednica međunarodnog časopisa Review of Psychology.Od 2009.članica je uredništva Psychology Science Quarterly, a od 2010.uredništva Psychological Tests and Assessment Modeling.Redovita je članica Hrvatskog psihološkog društva (HPD), European Association of Psychological Assessment (EAPA), International Society for Study of Individual Differences (ISSID) te član osnivač European Association of Methodology (EAM).U razdoblju od 1995-1997.bila je član Upravnog odbora i tajnica HPD.Bila je članica Povjerenstva za provedbu razredbenog postupka za studij psihologije 2001.godine, a od 2002.do danas članica je Fakultetskog povjerenstva za razredbeni postupak te od 2008.članica Fakultetskog povjerenstva za strateški razvoj studija.SAŽETAK Grayeva (1972, 2000) teorija osjetljivosti na potkrjepljenja pretpostavlja da se razlike u osjetljivosti dva neuralna sustava (bihevioralni aktivacijski i bihevioralni inhibicijski sustav) mogu manifestirati kao individualne razlike u ličnosti i emocionalnosti.Osim individualnih razlika na bihevioralnom planu, mogu se opažati i individualne razlike u automatskom procesiranju afektivnih informacija.Fenomen automatskog procesiranja afektivnih informacija ili automatske evaluacije odnosi se na automatsku kategorizaciju afektivnih podražaja kao ugodnih/dobrih/pozitivnih ili neugodnih/loših/negativnih.Eksperimentalne paradigme afektivne pripremljenosti mogu poslužiti za detekciju djelovanja ovog fenomena.U ovom smo istraživanju ispitali vezu između stabilnih individualnih razlika u automatskim afektivnim procesima sa individualnim razlikama u ličnosti i emocionalnosti.U prva smo dva koraka ispitali strukturu i stabilnost tendencija u procesiranju afektivnih informacija.U trećem je koraku na osnovu Grayevog (2000) teorijskog okvira o afektivnoj podlozi ličnosti postavljen model predviđanja stabilnih individualnih razlika u tendencijama kod procesiranja afektivnih podražaja na temelju ekstraverzije, sklonosti pozitivnom afektu i aktivnosti bihevioralnog aktivacijskog sustava te neuroticizma, sklonosti negativnom afektu i aktivnosti bihevioralnog inhibicijskog sustava.Stabilne individualne razlike definirane su u okviru teorije latentnih crta i stanja (Streyer, Schmidt i Eid, 1999) koja omogućuje eksplicitno određivanje stabilnog dijela varijance neke varijable, odnosno crte.Rezultati pokazuju kako je struktura tendencija u automatskom procesiranju afektivnih informacija određena valencijom ciljnog podražaja.Odnosno, individualne razlike u vremenu reakcije na neki par pripremnog i ciljnog podražaja pod utjecajem su valencije ciljnog podražaja.Opažen je učinak stabilnosti u konstruktima pozitivne i negativne pripremljenosti kroz period od mjesec dana koji se može većim djelom objasniti pomoću situacijske specifičnosti.Nije pokazana povezanost između tendencija u automatskom procesiranju afektivnih podražaja i stabilnih karakteristika ličnosti u širem smislu.Rezultati su protumačeni u kontekstu teorijskih mehanizama koji proizvode efekt afektivne pripremljenosti.
Language: Serbian
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2795292503
Cites: 191
Cited by:
Related to: 10