Suicidalnost u psihijatrijskim poremećajima
Year: 2017
Type: article
Abstract: Uv odSuicid je važan psihopatološki entitet koji je jedna od najzahtjevnijih kliničkih situacija s kojom se psihijatri suočavaju u svakodnevnom radu.On je također kompleksni javnozdravstveni problem globalnih dimenzija (1).Naime, gotovo milijun ljudi na godinu počini suicid, čime se suicid svrstava među deset najčešćih uzroka smrti u većini zemalja -u brojnim europskim zemljama njegov je broj znatno veći od broja smrti uzrokovanih prometnim nesrećama i homicidima (2 -5).Unatoč veličini ovoga javnozdravstvenog problema, čini se da je senzibiliziranost društva nedostatna, zbog čega problematika suicida poprima obilježja "tihe epidemije".Stoga je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) proglasila "globalnim imperativom" potrebu redukcije smrti uzrokovane suicidom i time ne samo naglasila veličinu problema nego u središte stavila temu koja je stoljećima bila krajnje tabuizirana i stigmatizirana.Definicija Jedno od osnovnih pitanja vezanih uz suicid jest njegova priroda, etiologija, pa i definicija o čemu je, dijelom, ovisna i psihijatrijska intervencija.Naime, postavlja se pitanje je li suicid bolest sui generis ili je simptom, komplikacija ili modifikacija nekih duševnih poremećaja i bolesti.Suvremene klasifikacije MKB-10 i DSM-5 ne specificiraju dijagnostičke p Suicide in Psychiatry Disorders PETRANA BREČIĆ Klinika za psihijatriju "Vrapče", Zagreb SAŽETAK Suicid je važan psihopatološki entitet i jedna od najzahtjevnijih kliničkih situacija.On je i velik javnozdravstveni problem, kao i sociopatološki entitet.Naime, suicid je među deset najčešćih uzroka smrti u većini zemalja, a u brojnim europskim zemljama njegov je broj znatno viši od broja smrti uzrokovanih prometnim nesrećama i homicidima čime dobiva epitet "tihe epidemije".Svakih 40 sekunda netko u svijetu počini suicid, što na godišnjoj razini čini oko 800.000 smrti.Jedno od osnovnih pitanja vezanih uz suicid jest njegova priroda, etiologija, pa i definicija o čemu je, dijelom, ovisna i psihijatrijska intervencija.Naime, postavlja se pitanje je li suicid bolest sui generis ili je simptom, komplikacija ili modifikacija nekih duševnih poremećaja i bolesti.Suicidalno je ponašanje složeno ponašanje koje uključuje, u dimenzionalnom spektru, čitav niz autodestruktivnih ponašanja koja bi trebala biti motivirana jasnom i osviještenom nakanom.Ipak, takva definicija nije primjenjiva za sve oblike suicidalnog ponašanja.Suicid najčešće nije potpuno predvidljiv; literatura navodi da samo trećina osoba koje imaju suicidalne ideacije i ponašanje o tome slobodno govori.Nema nijednog čimbenika rizika koji ima apsolutnu predikciju ili čimbenika koji uvijek, u linearnom kauzalitetu, uzrokuje suicidalno ponašanje.Stoga kažemo da je suicid vrlo složeno ponašanje multifaktorske etiologije.Na razini današnjih znanstvenih spoznaja faktori rizika nemaju veliko značenje ako se sagledavaju samo pojedinačno, već se etiologija suicidalnosti promatra kroz prizmu eksplanatornih modela u kojima se razni faktori rizika stavljaju u odnos i promatraju u funkciji vremena.Procjena suicidalnosti u pojedinim psihičkim poremećajima, a kao obvezatni dio kliničkog intervjua sagledava se upravo kroz eksplanatorne modele.
Author: Petrana Brečić
Language: Serbian
Subfield: Clinical Psychology
Field: Psychology
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2806494107
