Year: 2019
Type: dissertation
Abstract: Zapažena niska stopa uspešnosti organizacionih promena, složeno i neizvesno poslovno okruženje nameću rastuću potrebu za preispitivanjem, razvojem, integracijom i usvajanjem odgovarajućih pristupa, modela, alatki i softverskih rešenja u oblasti upravljanja organizacionim promenama, kako bi se stvorila očekivana vrednost za poslovanje. U lepezi problema sa kojima se menadžeri suočavaju danas, otvara se i značajno pitanje predviđanja uspešnosti organizacionih promena koje se, u najvećoj meri, zasniva na subjektivnim procenama, što predstavlja značajan hendikep prilikom upravljanja promenama u turbulentnom i neizvesnom okruženju, punom značajnih transformacija. Takav hendikep može da proizvede nenadoknadive gubitke za organizaciju.\nImajući to u vidu, centralni problem koji se razmatra u ovom radu je ispitivanje mogućnosti predviđanja uspešnosti organizacionih promena kvantifikacijom Bekard i Harisovog modela. Konceptualni Bekard i Harisov model ne sadrži razrađene komponente merenja i kontrole, koji predstavljaju ključ za upravljanje organizacionim promenama, iz čega se pojavila potreba za daljim ispitivanjem modela.\nOva studija ima dvostruki cilj. Naučni cilj ovog istraživačkog poduhvata je proširenje i produbljivanje saznanja u oblasti upravljanja organizacionim promenama uspostavljanjem veza i kauzalnih odnosa u modelu, kojima se ispituje uspešnost organizacionih promena. Očekivani nivo saznanja je da se dostigne nivo klasifikacije i objašnjenja. Klasifikacija ima za cilj da pronađe eksplicitna obeležja proučavanog fenomena na osnovu kojih se može doći do najvećih koristi za dalju spoznaju. Naučno objašnjenje ima za cilj da objasni fenomen istraživanja utvrđivanjem povezanosti sa relevantnim varijablama, kao i da istraži uzroke koji mogu dovesti do zaključaka uzročno-posledičnih odnosa na konačan ishod koji u ovoj studiji predstavlja predviđanje uspešnosti organizacionih promena. Studija\nima nameru da omogući kvantitativno predviđanje u oblasti upravljanja organizacionim promenama, koje je, pre formalizacije merenja, u najvećoj meri zasnovano na neodrživom pristupu u čijoj osnovi leži subjektivna individualna procena.
Author: Vesna Tornjanski
Language: Serbian
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2988581869
