Year: 2020
Type: article
Abstract: Sport kao društveni fenomen usko je povezan s društvom u cjelini.Nogomet je tradicionalno muški sport u kojem su žene, ne samo u Hrvatskoj, diskriminirane na nekoliko razina.Rodna neravnopravnost u hrvatskom društvu odražava se i na položaj žena u nogometu, a dominantni obrasci patrijarhalne kulture u velikoj mjeri utječu na širenje rodnih stereotipa te seksualizaciju nogometašica.Jedan od ciljeva ovog istraživanja bio je dobiti uvid, iz perspektive žena, u niz društveno vrlo osjetljivih tema, o različitim oblicima neravnopravnosti, diskriminacije i seksizma kojima su žene izložene u nogometu.Zanimalo nas je također kako akterice najviše razine nogometa/futsala u hrvatskom društvu vide vlastiti položaj, probleme s kojima se susreću te kako su njihova iskustva povezana s različitim agensima socijalizacije, obitelji, grupom vršnjaka, kolega, prijatelja, obrazovnim sustavom, medijima te političkim i ekonomskim strukturama u hrvatskom sportu i društvu.Istraživanje je obuhvatilo devet polustrukturiranih intervjua s igračicama te tri s informatoricama.Rezultati istraživanja ukazuju na postupni izlazak hrvatskoga ženskog nogometa iz svijeta anonimnosti kao i na male pomake od tradicionalnosti prema modernim shvaćanjima ženskog nogometa i futsala u hrvatskom društvu.Ovaj rad nalazi se u otvorenom pristupu i može se distribuirati u skladu s odredbama licencije CC BY-NC-ND 4.0 HR Ključne riječi: ženski nogomet, ženski futsal, hrvatsko društvo, (ne)ravnopravnost UVOD Ovaj se rad fokusira na iskustva i stavove o rodnoj neravnopravnosti u ženskom nogometu/futsalu, ali i na medijski i društveni (obitelj) kontekst ženskoga bavljenja sportom,poglavito nogometom/futsalom.Riječ je o sportu koji u hrvatskom društvu, a i šire (o čemu će biti riječi u radu) nosi etiketu "muškoga područja".Ženski se nogomet u Hrvatskoj počinje razvijati kasnih 1930-ih, kada i u europskim zemljama, no u Hrvatskoj doživljava četiri desetljeća dugu stagnaciju, pa i zabranu, uslijed širih društvenih događanja koja se opisuju u radu.Posljednjih desetak godina dolazi do svojevrsnoga iskoraka hrvatskog ženskog nogometa i futsala iz anonimnosti, no radi se o malim pomacima.U nogometu su žene, ne samo u Hrvatskoj, diskriminirane na više razina: manje su plaćene, gotovo ih nema na vodećim pozicijama u nogometnim savezima, rijetko se pojavljuju u medijima, a članovi obitelji i okolina ih ne potiču na bavljenje nogometom.Rodna neravnopravnost u hrvatskom društvu odražava se i na položaj žena u nogometu, a dominantni obrasci patrijarhalne kulture u velikoj mjeri utječu na širenje stereotipa te na seksualizaciju nogometašica.Ženski nogomet u hrvatskom društvu, za razliku od muškoga, gotovo da i nije bio predmetom znanstvenoga istraživanja.Analiziranje fenomena ženskoga nogometa može doprinijeti razumijevanje ne samo sporta, već i širih društvenih fenomena poput muškosti, ženskosti, ravnopravnosti spolova, pitanja roda.Cilj ovoga istraživanja je dobiti uvid u žensku perspektivu prisutnosti neravnopravnosti, diskriminacije i seksizma u hrvatskom nogometu.U skladu s tim, istraživanjem se nastoji ustvrditi kako akterice najviše razine hrvatskoga nogometa vide vlastiti položaj, s kojim se problemima susreću te kako su njihova iskustava povezana s različitim agensima socijalizacije, obitelji, grupom vršnjaka, kolega, prijatelja, obrazovnim sustavom, medijima te političkim i ekonomskim strukturama u sportu i u društvu.fakultetu u Sveučilišta u Zagrebu za potrebe izrade diplomskog rada Mateje Baršić (2018.)pod naslovom: Žene i nogomet u hrvatskom društvu: što futsal ima s tim?, pod mentorstvom Sunčice Bartoluci.Dio podataka koje donosimo u radu predstavljen je na Međunarodnoj konferenciji "Effects of Applying Physical Activity on Anthropological Status of Children, Adolescents and Adults" održanoj u Beogradu, 2018.godine (izlaganje je nosilo naslov Futsal as a mirror of the Croatian society: what does it tell us about gender issues?)te na 2. međunarodnoj konferenciji "Ethics, Bioethics and Sport" organiziranoj u Zagrebu i Varaždinu, 2019.godine (izlaganje je nosilo naslov Women's Football, Equity and Croatian Society).Stud.ethnol.Croat., vol.32, str.097-126, Zagreb, 2020.Bartoluci, Baršić: "Još si lijepa i igraš nogomet?" FIFA-ino Svjetsko nogometno prvenstvo za žene, a 1996.ženski nogomet je postao olimpijski sport.Iako između brojnih zemalja postoje velike razlike u masovnosti ženskoga nogometa, trenutno je u Europi registrirano i aktivno 1,2 milijuna igračica i 25 000 timova (Pfister 2015).Novija službena povijest hrvatskoga ženskog nogometa započinje 1992.kada se nakon konstituiranja Republike Hrvatske počinju igrati nacionalna liga i kup.Prva Hrvatska nogometna liga za žene danas broji 10 klubova, a najuspješniji je ŽNK Osijek koji je osvojio 22 naslova prvaka Hrvatske u nogometu i 19 puta Hrvatski nogometni kup.Hrvatska ženska nogometna reprezentacija nastupa od 1993.godine.Natječe se samo u seniorskoj kategoriji do 2004., kada Hrvatski nogometni savez prijavljuje U-19 reprezentaciju, a 2007.i U-17 reprezentaciju.Godine 2013.izrađuje se Razvojni program ženskoga nogometa.Prema trenutnom poretku FIFA-ine ljestvice, hrvatska muška nogometna reprezentacija, osvajač srebrne medalje na Svjetskom nogometnom prvenstvu u Rusiji, zauzima 11. mjesto svjetskoga poretka ("The FIFA/Coca-Cola World Ranking" 2020), dok se ženska nogometna vrsta, koja se do sada nije uspjela plasirati na svjetska niti europska natjecanja, nalazi na 52.mjestu ("The FIFA Women's World Ranking" 2020).Pri Hrvatskom nogometnom savezu registrirano je 107143 igrača i igračica nogometa, od čega je nogometašica tek oko 3500 u 27 ženskih klubova.Pri tome je registrirano 3351 nogometnih sudaca, od kojih su 3273 muškarci, dok je žena tek 78 (Hrvatski nogometni savez -HNS 2020). Posljednjih godina, sve veću popularnost stječe futsal kao oblik dvoranskoga nogometa koji se igra po pravilima krovne svjetske nogometne organizacije, FIFA-e.Ona se zalaže za popularizaciju futsala kao nogometne discipline i alata za razvoj igrača i igračica ("FIFA Futsal development programmes").Futsal danas igra više od trideset milijuna ljudi u stotinjak zemalja diljem svijeta.Omjer ljudi koji se bavi futsalom u Hrvatskoj na cjelokupnu populaciju na razini je Italije, no medijska prisutnost ovoga sporta u javnosti i dalje je neznatna ("Općenito o futsalu", CROfutsal -online futsal magazin).U Hrvatskoj je futsal relativno novi sport koji je, za razliku od dobro poznatoga malog i velikog nogometa, tek na svojim počecima.Službena pravila FIFA-e i UEFA-e, prema kojima se održavaju natjecanja, propisuju službena futsal pravila prema kojima se natjecanja igraju s četiri igrača u terenu i vratarom, manjom i težom loptom (lopta br.4).Hrvatska prva futsal liga broji dvanaest klubova.Postoje i tri druge lige raspoređene po regijama, i to: 2HMNL istok, 2HMNL sjever, 2HMNL jug (CROfutsal 2018).Hrvatska također ima i Hrvatsku (mušku) futsal reprezentaciju i Hrvatsku futsal reprezentaciju U-21 koja nastupa u sklopu FIFA-inih, UEFA-inih natjecanja te na Mediteranskom kupu, ali za sada još uvijek bez značajnih rezultata.Postoje i mlađi uzrasti juniora, kadeta te ženska ekipa koji se natječu u svojim ligama.Za razliku od razvijenijih zemalja u
Source: Studia Ethnologica Croatica
DOI: 10.17234/sec.32.8
Authors: Sunčica Bartoluci, Mateja Baršić
Institution: University of Zagreb
Language: Croatian
Topic: Sports, Gender, and Society
Subfield: Gender Studies
Field: Social Sciences
Domain: Social Sciences
Open Access status: diamond
OpenAlex ID: W3120852031