Year: 1991
Type: article
Abstract: ovijest židovstva seže u daleku prošlost -više od 4000 g o d in a .Prvi njeni p o č e c i vežu se uz zemlju izm eđu rijeke Jo rd a n a i Sredozem nog m ora, koja se zvala Kanaan, i ro d o n a č e ln ik a A b ra h a m a , nom adsko plem enskog g la vara , kojem u se u b rdim a d anašnje Judeje ukazao Bog.On o b e ć a A braham u zemlju kanaansku koja je ta k o postala "zem ljom o b e ć a n o m ", a p oto m stvo njegovo "izabranim narodom ".Između A b ra h a m o v a n a ro d a i Boga sklopljen je svojevrsni savez -nazvan "Starim zavjetom " (za razliku od 2000 g o d in a m la đ e g kršćanskog "N ovog zavjeta").Tako je nastala najstarija m onoteistička vjera.Povijest židovskih p le m e n a karakteriziraju stalna ratna razaranja zbog kojih su morali napuštati p ra d o m o vin u i raseljavati se.Tako su stigli u Egipat (17.st.pr.n.e.), g d je su robovali fa ra o n im a (sve d o 13. st.pr.n.e.), a odakle ih je p o ve o p u t zemlje o b e ć a n e narodni v o đ a Mojsije, izbavivši ih egipa tsko g rop stva.1Mojsije je na podlozi m onoteističkog vjeroispovijedanja n a d o v e z a o niz moralnih, pravnih i socijalnih n a če la , pretvorivši ih u zakone svojega n arod a (Deset zapovijedi, 613 raznih propisa).Sve ih je sakupio u p e t knjiga Mojsijevih ili TORU.Tora je glavni d io židovskog kanona, a njenih p e t knjiga u latinskom p rijevodu su: 1. Genesis (Postanak) -m it o postanku svijeta 2. Exodus (Izlazak) -govori o boravku Židova u Egiptu 3. Leviticus -propisi o vjerskim ritualim a 4. Numeri -p riče o d o g a đ a jim a u pustinji 5. D euteronium (ponovljeni zakon) pon ovn o izlaže religijske zakone i židovsko o b ič a jn o pravo.Uz p ro u č a v a n je Tore, tre b a spom enuti i kasnije nastali TALMUD, koji je zapravo g o le m a e n c ik lo p a e d ija židovstva, nastala poslije Biblije, a o b u h v a ć a židovske religijske o b ič a je , pra vne propise, te olo giju i etiku.U dijaspori Talmud je bio regulator cje lo k u p n o g društvenog života.Židovi su oduvijek smatrali d a se u Talmudu može naći o d o g o v o r na svaki životni p ro b le m .2/3O d najstarijeg vrem en a p a sve d o danas, Tora i Talmud postali su i ostali srž i bit c je lo ku p n o g židovstva -iz koje izvire sva m udrost, sva snaga i sva vitalnost to g n aro d a , njen m oral i filozofija.Stalno p ro u č a v a n je Tore i Talm uda pretvorilo se u poseban kult knjige, ka o jed ne o d karakteris tika to g naroda.Židovska je država s p rekidim a opstala na području p ra d o m o v in e 1100 g o d in a (država Saula, D avida, Salam ona i dr.), iako je i kroz to vrijeme bilo u nekoliko n avrata raseljavanja Židova, d a bi v e ć e i ozbiljnije raseljavanje uslijedilo u 8. st.pr.n.e., k a d a su ih osvojili Asirci -što se uzima kao p o č e ta k židovske dijaspore.Neosporno je, d a je č ita v a povijest Židova p ro tkan a p ro b le m im a dijaspore, koja ta k o uz ve ć spom enuti kult knjige postaje osnovnom povijesnom karakteristikom .4167 PODRAVSKI ■ ZBORNIK 1991.Slijedi raseljavanje Židova koje su izvršili Babilonci u 6. st., te raseljavanje najširih razm jera u vrijeme Rimskog C arstva u Sredozemlju (rimsko robovanje), p a u vrijem e bizantinske vlasti, te ko na čno izgon iz "Svete zemlje" kojega su sproveli križari u toku 11. i 13. stoljeća.Svi raseljeni Židovi -dakle dijaspora -dijele se na dvije velike grupe.To su Aškenazi, p ripadnici dijaspore koja se prvobitno (o d 11. st.) stabilizirala u N jem ačkoj oko Rajne, o d a kle se proširila p re m a Istoku, u srednju Evropu, Poljsku.Ta g ru pa Židova govori pretežno n jem ačkim jezikom, uz u po tra b u nekih hebrejskih riječi i prihva ća ju ći i lokalizme, p a je ta k o nastao poseban dijalekt -tzv."jidiš".Druga g ru pa Židova u dijaspori stabilizrala se u Španjolskoj i Portugalu, d a bi u vrijeme divljanja inkvizicije bili prognani u sjevernu Afriku, Italiju i u O tom ansko Carstvo.Pripadnici te velike grupe Židova u dijaspori nazivaju se Sefardima, a g ovo re u glavn om španjolski, uz p o koji turcizam.O b je g ru pe -Aškenazi i Sefardi razlikuju se ne sam o p o jeziku, v e ć i p o o b ič a jim a i kulturi.5 2.Pojava prvih Židova na našem tlu seže u daleku prošlost, p a im a -iako vrlo oskudnihp o d a ta k a o naseljavanju prvih Židova ve ć u kasnoj antici.U srednjem vijeku o bn avljaju se i o p e t progoni i m asovna ubijanja Židova u srednjoj i z a p a d n o j Evropi (Križarski ratovi), p a dio Židova bježi u južnoslavenske zemlje, g d je u n a to č povrem enim izgonim a ipak relativno mirnije m ogu živjeti.I za vrijem e turske vlasti, Židovi su bili relativno d o b ro primljeni, odn osn o nisu bili posebno tretirani, ve ć izjednačeni s ostalom nem uslimanskom rajom , dakle bili su d io većinskog stanovništva.U zem ljam a Austrije i Ugarske živjeli su p ak posve izdvojeni o d svih pravnih i društvenih normi, p o d vrg nu ti propisima koji su važili sam o za njih.Nisu ta k o smjeli im ati nekret nine, nisu se smjeli baviti poljoprivredom i nekim obrtim a, bili su o p te re ć e n i posebnim d a ć a m a , a dozvoljeno im je bilo bavljenje uglavnom sam o trgo vino m i posuđivanjem n o v c a , dakle zanim anjim a koja su o p ć e n ito bila om ražena.6Početkom 18. st.Židovi trgo vci-p oku ćarci dolazili su u o ve naše krajeve oko Drave iz austrijske pokrajine Burgenland (Gradišće).O bavljali su o vdje svoju trg o v a č k u d jelatnost i o b ič n o se če tvrtkom vra ća li kući u Gradišće, kako bi subotu (b la g d a n ) proveli u krugu obitelji.V e ćina ih je dolazila iz mjesta Schlaininga.U G radišću je postojala i n aseobina Hrvata (Gradišćanski Hrvati), koji su se ovdje naselili kao izbjeglice pred Turcima.Te dvije m anjine -Hrvati i Židovi -živjeli su složno i u dobrim odnosim a. U drugoj polovici 18. st.naročito nakon tzv.Tolerantnog e dikta kralja Josipa II o d 25. ve lja č e 1781., p očinje i trajno doseljavanje Židova u Hrvatsku -pretežno o p e t onih iz G radišća.U naš kraj prvo su se doselili u Drnje.Još iz turskog d o b a su se u Drnju izmjenjivali zarobljenici, što se kasnije nakon Turaka pretvorilo u nekakovu "burzu" za d o b a v u sluga i sluškinja za seljačka gospodarstva č ita v e Podravine, a tu je bila i ka ra nte n a za o b ran u o d kuge.Sve je to im alo utjecaja, d a su se prvi Židovi u našem kraju doselili baš u Drnje, g d je još i d an as postoji ulica "Žido varoš", što je za pravo bio židovski g eto.Slično je bilo i u Legradu.U samoj Koprivnici zabilježene su prve četiri židovske obitelji s ukupno 13 č la n o v a te k 1800.godine.Stanovali su kod šume "Crna Gora" ili "Pri g algah", g d je je bilo gradsko stratište i kuća koprivničkog krvnika.7Slobodu stanovanja dobili su Židovi u Hrvatskoj carskim p a te n to m od 31.prosinca 1851.g odine, p a je tek ta d a došlo do m asovnijeg doseljavanja u Koprivnicu, o v o g p u ta pretežno iz M ađarske (iako i te obitelji p otje ču ta ko đ e r iz G radišća).Slijedi nekoliko obitelji iz Češke i Moravske, te iz N jem ačke.Sve su to bili Židovi Aškenazi.Iz kanonskih vizitacija koje su zagrebački kanonici red ovito o bavljali i u Koprivnici, saz najem o npr.d a je 1810.g.Koprivnica im ala 2016 stanovnika, o d to g a 23 Židova, 1847.g. o d 3270 stanovnika ve ć 40 Židova, ili 1869.g. od 3224 stanovnika 119 Židova.8Prema popisu stanovnika iz 1921.g. u Koprivnici je bilo 1893 d o m a ćin sta va sa 8096 stanovnika, a o d to g a 359 168 PODRAVSKI ■ ZBORNIK 1991 Židova.Iz istog izvora n a vo d im i slijedeće zanimljive pod atke : Bjelovarsko-križevačka županija im ala je 1910.g. 282.450 stanovnika, od to g a 2406 Židova (0,7 posto), dok je na pod ru čju današnje Hrvatske bilo 1921.g. 20.335 Židova.9Za vrijem e I. svjetskog rata stigle su u Koprivnicu i prve sefardske obitelji (Albahari, Perera, Finzi).Osim u g ra d, Židovi su se doselili i u g o to vo sva v e ć a sela d anašnje o p ć in e Koprivnica.Između d va rata broj Židova na p odručju naše o p ćin e varira izm eđu 250 i 300. 3.Židovska za je d n ica u Koprivnici organizirala je svoju o pćinu v e ć krajem prve polovine 19.stoljeća, a m a tičn u knjigu p o čin je voditi 1850.g.Te iste g o d in e p o čin je se form irati i posebno židovsko groblje na Varaždinskoj cesti , koje se to kom vrem en a pretvorilo u vrlo ukusno na parkovni način riješeno groblje, s m nogim izrazito um jetnički izrađenim g ro b n ic a m a i n ad grob nim spom enicim a i p o se bn om m rtva čn ico m .Iza I. svjetskog rata p o d ig n u to je na groblju spom en obilježje poginulim Židovim a u I. svjetskom ratu, a 1975.g. ta j je spom enik nešto p reinačen, jer mu je d o d a to i spom en obilježje za sve Židove stradale u vrijem e fašizma.Posljednjih g o d in a cijelo je groblje uglavnom devastirano, ne služi više svojoj prim arnoj svrsi, no ipak predstavlja kulturni spom enik iz kojega se može na izvjestan n a čin upoznati povijest Židova na našem tlu.U najstarijem dijelu su nadgrobni spom enici koji imaju u ob iča jen u vertikalnu kam enu stelu sa hebrejskim pism om .11Slijede kasnije spom enici na n je m a čko m jeziku, te u novije d o b a i na hrvatskom.Dio nadgrobnih spom enika (m a h o m o d skupocjenog Vizura židovskog groblja u Koprivnici 169 PODRAVSKI ■ ZBORNIK 1991.
Author: Krešimir Švarc
Language: Croatian
Subfield: Religious studies
Field: Arts and Humanities
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W3140488216