Year: 2021
Type: article
Abstract: Na području austrijske Vojne krajine postojao je od sredine 18. stoljeća stalno uređeni sanitarni kordon radi sprječavanja širenja zaraznih bolesti, osobito kuge, s područja Osmanskog Carstva na teritorij Habsburške Monarhije. Bio je to jedinstveni sustav kopnene karantene s lancem pograničnih stražarnica (čardaci) podignutih u neprekinutom nizu od Bijelog Vrha u Lici do Karpata i geostrateški smještenih karantenskih stanica (kontumaci i rašteli) kao graničnih prijelaza. Sav promet i svaka trgovina iz smjera susjedne Bosne i Srbije preko Vojne krajine bili su podvrgnuti rigoroznom režimu epidemioloških mjera koje je u spomenutim stanicama provodilo specijalizirano sanitarno osoblje. Ono je na temelju “moguće zaraženosti” putnika i robe određivalo karantenu u trajanju između 10 i 42 dana. Izravni je nadzor nad granicom, tzv. “kordonska služba”, u prvome redu bio povjeren pripadnicima serežanskog zbora koji, za razliku od ostalih krajiških vojnika, nisu nosili austrijsku vojnu uniformu, nego narodnu nošnju. U slučaju najvišeg stupnja opasnosti, kada je postojala izravna prijetnja zaraze iz osmanskog susjedstva, kordonskim je stražama bilo naređeno da svakog ilegalnog prelaznika na licu mjesta ustrijele i spale. No, usprkos takvim drakonskim mjerama, od početka 19. stoljeća postupno se razvila sve življa prekogranična trgovina, a nisu posustajali ni ilegalni prelasci ni migracije preko državne granice.
DOI: 10.15176/vol58no110
Author: Alexander Buczynski
Institution: Croatian Institute of History
Language: Croatian
Topic: Ottoman and Turkish Studies
Subfield: History
Field: Arts and Humanities
Domain: Social Sciences
Open Access status: diamond
OpenAlex ID: W3175296013