Year: 2025
Type: article
Abstract: Rad objedinjeno pristupa kaznenim djelima ubojstva (čl. 110. KZ-a) i teškog ubojstva (čl. 111. KZ-a) kroz tri analitičke razine – normativnu, komparativnu i empirijsku – s ciljem preciznog mapiranja njihovih obilježja, trendova i sudske prakse. Empirijsku okosnicu istraživanja čini cjelovita baza od 1117 pravomoćno okončanih sudskih predmeta nasilja, unutar koje je detaljno analizirano 90 spisa koji se posebice odnose na (teška) ubojstva zaprimljena na županijskim sudovima u Zagrebu, Splitu, Rijeci i Osijeku (razdoblje 2017. – 2021.) Kako bi se rezultati smjestili u širi vremenski i populacijski okvir, u radu su prikazani i podatci Državnog zavoda za statistiku (2013. – 2024.) te recentna policijska statistika Ministarstva unutarnjih poslova (2021. – 2023.). Usporedba s EU-27 pokazuje da je Republika Hrvatska i dalje među zemljama s najnižim stopama ubojstava (0,9 na 100 000). Normativno-komparativni segment upućuje na to da se hrvatski model dvojne tipizacije uklapa u europsku praksu, pri čemu se uvođenje zasebnog kvalifikatora femicida (čl. 111.a KZ-a) promatra kao važna, ali empirijski još nedovoljno praćena novina. Rezultati sugeriraju nužnost diferenciranih penoloških pristupa – od pojačanog sankcioniranja koristoljubnih i okrutnih oblika do prevencijskih programa usmjerenih na intimno partnersko nasilje.
DOI: 10.3935/zpfz.75.2.4
Authors: Ured Vijeća za nacionalnu sigurnost, Republika Hrvatska, Pero Mihaljević, Reana Bezić, Pravni fakultet Sveučilišta u Zagrebu
Institution: University of Zagreb
Language: English
Topic: Criminal Law and Policy
Subfield: Sociology and Political Science
Field: Social Sciences
Domain: Social Sciences
Open Access status: diamond
OpenAlex ID: W4415689912
FWCI:
Cites:
Cited by:
Related to: