Year: 2024
Type: dissertation
Abstract: Još od prapovijesti, bavljenje glazbom usko je vezano uz društveni kontekst te regulaciju emocija i raspoloženja. Drugim riječima, glazbene aktivnosti ljudima, osim užitka, pružaju i određene poželjne učinke na subjektivnu dobrobit. Pri tome odabir glazbenih aktivnosti je autonoman, ovisi o osobnim preferencijama te o vještinama koje posjedujemo. U ovom radu, pjevanje u zboru dovodi se u vezu s raspoloženjem te doživljajem zanesenosti, čija je temeljna odrednica postojanje optimalnog odnosa između izazova kojeg pruža situacija te vještina kojima se služimo. Korišten je kvazieksperimentalni nacrt u kojem je sudjelovalo N=50 članova zbora. U dvjema kvalitativno različitim situacijama – probi i nastupu, usporedbom rezultata pred- i post-testa nastojali smo zahvatiti utjecaje koje zborske pjevačke aktivnosti imaju na pozitivni i negativni afekt izmjeren upitnikom PANAS. Doživljaj zanesenosti nakon bavljenja glazbom ispitan je upitničkom mjerom koja razlikuje individualnu i grupnu zanesenost. Jednočestičnim mjerama zahvaćene su i neke varijable za koje se u literaturi pokazalo da su povezane s raspoloženjem i zanesenošću – zadovoljstvo, trema i osjećaj zajedništva. Pozitivni učinci na afekt (povećanje pozitivnog i smanjenje negativnog afekta) dobiveni su samo u situaciji nastupa, a zanesenost su sudionici doživjeli i tijekom probe i tijekom nastupa, s tim da je taj doživljaj veći u situaciji nastupa. Ostale varijable pokazale su gotovo sve očekivane obrasce povezanosti: pozitivan afekt, zadovoljstvo i zajedništvo pozitivno su povezane sa zanesenošću, negativan afekt povezan je negativno, dok za tremu nije pronađena povezanost.
Author: Sečić, Mirna
Language: Croatian
Subfield: Developmental and Educational Psychology
Field: Psychology
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W6989032281