Year: 2024
Type: dissertation
Study design: Observational Study
Abstract: Kada počnu učiti ini jezik učenici prolaze zahtjevnim procesom jer se prvi put susreću s novim jezičnim sustavom kojim trebaju ovladati. Tada se većina učenika prvi put susreće s fonološkim sustavom jezika koji uče u govoru i pismu. Potrebno je da govoreni i pisani ostvaraj pridruže apstraktnomu pojmu odgovarajuće jezične jedinice inoga jezika kako bi njihovo jezično primanje i proizvodnja bili u skladu s pojmom pojedinoga fonema. Pri tome trebaju uložiti svjestan napor kako bi ovladali novim fonemima, što uključuje sprječavanje nepovoljnoga prijenosa iz njihova materinskoga jezika ili nekoga drugoga jezika kojim vladaju. Sposobnost segmentiranja riječi u glasove koji ih sačinjavaju i spajanja tih glasova u oblikovanju novih riječi naziva se fonemskom svjesnosti (Yeong, Rickard Liow 2012). Cilj je ovoga istraživanja istražiti fonemsku svjesnost inojezičnih učenika hrvatskoga jezika. Želi se dati prikaz uspjeha u ovladavanju fonemskim sustavom hrvatskoga i poteškoća s kojima se na različitim razinama ovladanosti susreću govornici triju inih jezika koji pripadaju (indo)europskim jezicima: talijanskoga kao romanskoga, njemačkoga kao germanskoga i poljskoga kao slavenskoga susreću pri ovladavanju pojedinim jezičnim djelatnostima u hrvatskome jeziku. Takav prikaz daje uvid u fonemsko osvještavanje u inome jeziku, i to na primjeru hrvatskoga jezika. Proučava se hrvatske jedinice kada su izdvojene i kada su u kontekstu: fonemi u slušanju, fonemi u izgovoru, grafemi kojima se hrvatski fonemi predstavljaju u čitanju i pisanju, ali i slova u pismu, i fonemi u različitim položajima u riječi – i na različitim razinama učenja. Ovim istraživanjem nastoji se pružiti uvid u razvoj fonemske svjesnosti kod inojezičnih učenika hrvatskoga jezika kako bi se rasvijetlilo područje usvajanja hrvatskoga jezika na fonemsko-grafemskoj razini. Da bi se mogao pružiti detaljan uvid, ovo se istraživanje temelji na proučavanju slučaja, koje u području inoga jezika obično detaljno prikazuje specifičnu skupinu učenika u njihovu okruženju učenja inoga jezika. U istraživanju je sudjelovalo 27 ispitanika. Rezultati su pokazali da ispitanici uglavnom uspješno zapisuju hrvatske grafeme, ali se i na višim razinama pojavljuju poteškoće sa zapisivanjem grafema svojstvenih hrvatskomu jeziku, iako se smanjuje utjecaj materinskoga jezika. Dobiven je statistički značajan rezultat prema razini poznavanja hrvatskoga jezika – ispitanici na naprednoj razini uspješniji su od ispitanika na početnoj razini. Deskriptivni pokazatelji za ukupnu točnost ispitanika u zadatku slušanja pokazuju da je dobivena visoka prosječna točnost u zadatcima slušanja. Za zadatak slušanja, odnosno prepoznavanja fonema u kontekstu, nije dobivena statistički značajna razlika prema materinskomu jeziku ispitanika i prema razini poznavanja hrvatskoga jezika. Rezultati izgovora hrvatskih fonema pokazali su da svi ispitanici s vrlo visokom točnošću izgovaraju hrvatske foneme, što je utvrđeno prema deskriptivnim pokazateljima – medijan iznosi 27, iako je raspon od 12 do 30. U istraživanju se pokazalo da su od triju jezičnih djelatnosti (pisanje, slušanje i izgovor) ispitanici najviše griješili u izgovoru. Rezultati ovoga doktorskoga istraživanja predstavljaju doprinos području ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom i imaju izravne posljedice na samo poučavanje. To se posebice odnosi na poučavanje učenika čiji su materinski jezici talijanski, poljski i njemački, a može poslužiti i kao polazište za druga slična istraživanja. Radom se, dakle, želi dati doprinos području ovladavanja hrvatskim kao inim jezikom s naglaskom na primjenu spoznaja pri poučavanju.
Author: Marman, Sandra
Language: Croatian
Subfield: Experimental and Cognitive Psychology
Field: Psychology
Domain: Social Sciences
SDG: Quality education
Open Access status: green
OpenAlex ID: W7070404884
