Proučavanje glagoljične pismenosti i njezinih izdanaka u Češkoj u Institutu za hrvatski jezik
Year: 2025
Type: article
Abstract: maRTiNa KRamaRić Proučavanje glagoljične pismenosti i njezinih izdanaka u Češkoj u Institutu za hrvatski jezik 1 Svaki narod ponosi se svojim tradicijskim obilježjima, a za Hrvate to je među ostalim i glagoljica, prvo hrvatsko pismo, a ujedno i jedno od pisama kojim je, uz ćirilicu i latinicu, zapisana srednjovjekovna hrvatska književnost.Prvi crkveni sabor u Splitu (925.)ključan je događaj iz starohrvatske povijesti jer se uz njega povezuje prvi dokumentirani spomen slavenske liturgije na hrvatskome području.Na tome je saboru, među ostalim, odlučeno da se klerici slavenskoga jezika neće rediti za svećenike, ali da svećenici koji su već bili zaređeni na slavenskome jeziku mogu nastaviti obavljati liturgiju uz papino dopuštenje.Ta je liturgija bila zapisana glagoljicom, stoga se taj događaj obilježava i kao početak hrvatskoga glagoljaštva.od kraja 12. stoljeća Hrvati su jedini narod koji je zadržao glagoljičnu pismenost, a koristili su se zasebnim uglatim ili ustavnim oblikom glagoljice, često stoga nazivanim i hrvatskom glagoljicom.glagoljica je u Hrvatskoj bila u pretežitoj uporabi do 16.stoljeća, najaktivnije u srednjovjekovnome razdoblju, a pisalo se njome čak do 20.stoljeća.Najdulje se zadržala u liturgiji.Pisale su se njome sudske isprave, zakonici, matične knjige.glagoljicom je zapisan i velik dio bogate srednjovjekovne književnosti, sačuvane u rukopisnim zbornicima različitoga sadržaja, pretežito duhovnoga (primjerice, Pariška pjesmarica (1380.),Petrisov zbornik 1468., Žgombićev zbornik (16.st.), Tkonski zbornik (16.st.), Vinodolski zakonik (1288.)).Ponosimo se i glagoljičnim inkunabulama, a najpoznatija od njih naš je prvotisak Misal po zakonu rimskoga dvora (1483.).Upravo na spomen prve tiskane hrvatske knjige na glagoljici i zbog važnosti glagoljice za hrvatski identitet i javnu prepoznatljivost Hrvatski je sabor 2019.godine na poticaj instituta za hrvatski jezik proglasio 22. veljače Danom hrvatske glagoljice i glagoljaštva.Rukopisi i tekstovi zapisani glagoljicom vizualno su zanimljivi i široj publici, ali posebice je važno tu pisanu građu znanstveno istražiti i interpretirati.Prvi je korak svakako učiniti je dostupnom jer je ona neiscrpno vrelo za različita znanstvena promišljanja, filološke, jezične, književnopovijesne ili tekstološke analize, a prosječnomu je korisniku zapravo nedostupna jer se ne služi glagoljicom i ne može je pročitati.mnogi se znanstveni projekti stoga provode na temu glagoljice i glagoljične pismenosti, ponajprije u Staroslavenskome institutu.U institutu za hrvatski jezik od prošle se godine provodi projekt E-rječnička baza srednjovjekovnih bohemizama -BOHEM voditeljice martine Kramarić, koji financira fond 1 ovaj je rad nastao u okviru istraživačkoga projekta E-rječnička baza srednjovjekovnih bohemizama, koji financira Europska unija -NextgenerationEU.Za iznesene stavove i mišljenja odgovorna je samo autorica, te ti stavovi ne odražavaju nužno službena stajališta Europske unije ili Europske komisije.Ni Europska unija ni Europska komisija ne mogu se smatrati odgovornima za njih.
Author: Kramarić, Martina
Language: Croatian
Subfield: Language and Linguistics
Field: Arts and Humanities
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W7110542332