O pronađenom kajkavskom đunđu. Barbara Štebih Golub i Lobel Filipić (ur.), Kristijanovićev gazofilacij I. i II. Zagreb: Institut za hrvatski jezik, 2024., 642 str.
Year: 2024
Type: review
Abstract: U sklopu projekta Ignac Kristijanović -zaboravljeni dragulj kajkavskoga književnog jezika koji se od studenoga 2019.do prosinca 2022.provodio na Institutu za hrvatski jezik i jezikoslovlje u Zagrebu pod vodstvom Barbare Štebih Golub objavljene su dvije knjige posvećene tom posljednjem pregaocu književne kajkavštine, ili »posljednjem Mohikancu«, kako mu tepa Zlatko Vince u svojoj studiji o povijesti hrvatskoga jezika.U predgovoru čitamo koji je projektni cilj: »iz perspektiva različitih znanstvenih disciplina istražiti život i djelovanje Ignaca Kristijanovića (1796.-1884.),plodnoga vjerskog pisca, važnoga pučkog prosvjetitelja i borca za kajkavski književni jezik i tako ga smjestiti na zasluženo mjesto u hrvatskoj kulturnoj povijesti« (Kristijanovićev gazofilacij II, 7).Nakon pomna iščitavanja obaju knjiga, možemo reći da su u izdanjima koja su pred nama, a koja supotpisuju suurednici Barbara Štebih Golub i Lobel Filipić, Ignac Kristijanović i njegovo djelo došli pod zaslužena svjetla znanstvenoga reflektora i otkrili se u punom sjaju.Kada bismo u jednoj rečenici morali reći tko je bio Ignac Kristijanović, rekli bismo da je on bio posljednji borac za kajkavski književni jezik, simbol otpora Ljudevitu Gaju i ilirskoj jezičnoj koncepciji.To ga je, kao i većinu drugih kajkavskih pisaca koji su pisali u vrijeme ilirskoga pokreta, koštalo kolektivnoga pamćenja i odvelo u zaborav.Ovim mu se knjigama, stoga, hrvatska humanistika na neki način odužuje.Prva je knjiga Kristijanovićeva gazofilacija koncipirana kao zbornik radova projektnih suradnika u kojem se lik i djelo Kristijanovićevo obrađuju iz raznovrsnih znanstvenih vizura.Ljiljana Dobrovšak govori o povijesnim i političkim prilikama u Banskoj Hrvatskoj i Đurđevačkoj pukovniji u vrijeme djelovanja Ignaca Kristijanovića.Kristian Novak daje nacrt za njegovu jezičnu biografiju.Suzana Coha problematizira poziciju Ignaca Kristijanovića i Danice zagrebečke u razdoblju hrvatskoga narodnog preporoda.Josipa Tomašić bavi se Ignacom Kristijanovićem i Danicom zagrebečkom u kontekstu pučke književnosti, a Diana Stolac obrađuje Kristijanovićeve prirodnoznanstvene priloge u Danici.Jasmina Lukec
Author: Schubert, Bojana
Language: Croatian
Subfield: Language and Linguistics
Field: Arts and Humanities
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W7110561782