Year: 2017
Type: article
Abstract: Strategos -vojskovođa, general, strategRiječ strateg u hrvatskom je jeziku posuđenica, grecizam, odnosno internacionalizam te kao standardna hrvatska riječ pripada općem jeziku, no i jeziku struke.Premda se ona danas koristi u svim područjima društvenih djelatnosti, ovdje ćemo se u glavnim crtama osvrnuti na njezino značenje i značenje njezinih izvedenica (strategija, strateški/strategijski) u vojnome nazivlju u kojem izvorno i ima ishodište te na njezinu jezičnopovijesnu evoluciju.Etimološki gledano riječ strateg potječe iz grčkoga jezika, u kojemu je u svojem izvornom smislu značila "vojni zapovjednik" ili "vojskovođa" od grč.stratos -vojska + ago -vodim → strategos (στρατηγός).Od kraja VI. st.pr.Kr. u Ateni se svake godine biralo po 10 stratega (vojnih zapovjednika), koji su se u ratu svakodnevno izmjenjivali.Od doba grčko-perzijskih ratova (od 492.do 449.pr.Kr.) titula vrhovnoga zapovjednika (strateg autokrator) davala se jednom strategu za određeni ratni pohod ili tijekom jednoga rata.Titulu strategosa, u smislu čina generala ili vojskovođe, nosio je i atenski državnik Periklo (od 443.do 429.pr.Kr.).Kasnije se naziv, osim u svojem doslovnom smislu vojskovođe, počeo koristiti i za "vojne upravitelje", tj."vojne guvernere".Tako se u Bizantskome carstvu strateg nalazio na čelu armije i svakog temata (teme), gdje ne samo da je upravljao lokalnom vojskom već je de facto bio upravitelj vojno-upravne provincije (temata).Zna se da su i južnoslavenski vladari koji su vladali nad područjem bizantskoga temata dobivali naslov stratega.Osvrnemo li se ovdje na teritorij Hrvatske, povijest potvrđuje vojno-upravnu podjelu Bizantskoga Carstva koja je uključivala i temat Dalmacije sa sjedištem u Zadru.Postoje sumnje je li Bizant imao stvarnu ili samo nominalnu vlast na istočnome Jadranu, ipak, postojanje
Author: Dalibor Vrgoč
Language: sh
Subfield: Language and Linguistics
Field: Arts and Humanities
Domain: Social Sciences
Open Access status: green
OpenAlex ID: W2941203136