Work

Ohrid, Split i pitanje slavenskoga jezika u bogoslužju u X. i XI. stoljeću

Year: 2010
Type: article
Abstract: 1]"09/10" 94(497)"09/10" OHRID, SPLIT I PITANJE SLAVENSKOGA JEZIKA U BOGOSLUŽJU U X. I XI.STOLJEĆU Marcello GARZANITI, FirenzeTijekom 10. stoljeća na Balkanskome se poluotoku već započela zacrtavati granica između slavenskih područja koja danas nazivamo Slavia latina i Slavia orthodoxa.Po uzoru na bizantsku tradiciju, u Prvome bugarskom carstvu stvorena je slavenska crkvena organizacija, koja je upotrebljavala crkvenoslavenski jezik kao jezik Crkve i kulture.Prvo bugarsko carstvo širilo je svoj utjecaj sve do Dalmacije, u kojoj su živjeli romansko stanovništvo i netom pokršteni slavenski narodi, te se tako nužno sukobilo s Hrvatskom kraljevinom.U Hrvatskoj kraljevini, pod utjecajem svećenstva koje je obrazovalo ćirilometodsko naslijeđe, u isto se vrijeme ukorjenjivala uporaba slavenskoga jezika u latinskoj liturgiji.Bugarska Crkva, koja se sve više vezivala uz Bizant, davala je nove poticaje slavenskoj liturgiji, te se u svojoj ekspanziji sukobljavala s crkvenom hijerarhijom koju je na tome području stvarao Rim.U Dalmaciji je latinsko svećenstvo u bugarskoj ekspanziji vidjelo prijetnju svojemu autoritetu.Godine 925.u Splitu je sazvan sinod, na kojemu je priznat primat Splitu, te osnažena latinizacija biskupije, dok je slavenski jezik u bogoslužju marginaliziran.Jurisdikcija bugarske Crkve širila se već u tim godinama na područje Raške (Novi Pazar), koja je potom postala jezgra srednjovjekovne Srbije.Tako se započela zacrtavati granica, obilježena na prvome mjestu kolanjem liturgijskih knjiga pisanih latiničnim i ćiriličnim pismom, a započeo je i proces kojim je postupno marginalizirana glagoljica, pismo Konstantina-Ćirila stvoreno za sve slavenske narode.Ključne riječi: 10.-11.stoljeće, Prvo bugarsko carstvo, Dalmacija i Hrvatska kraljevina, Bizant, Rim, slavenski jezik u bogoslužju, latinska liturgija Nakon Metodove smrti (885.)misija »nadbiskupa Slavena« završila je progonom njegovih učenika iz Moravske po nagovoru latinsko-germanskoga svećenstva, u skladu sa strogim pontifi kalnim odredbama.Ostavljajući tek neznatne tragove u središnjoj Europi, ćirilometodska baština pustila je korijenje na Balkanskome poluotoku, bitno mijenjajući svoj karakter.Sljubljivanjem s bugarskom Crkvom u nastajanju stvorili su se temelji bizantsko-slavenske tradicije, koja se očitovala u pripremi i izradi knjiga namijenjenih liturgijskoj i paraliturgijskoj upotrebi i izobrazbi svećenstva.
Language: Croatian
Subfield: Classics
Open Access status: green
OpenAlex ID: W660812
FWCI: 5.617
Cites: 25
Cited by: 11
Related to: 9