Positive test emotions – contributions of students goal orientations, volitional strategies and academic achievement
Year: 2011
Type: article
Study design: Observational Study
Abstract: UVODIako učenici u školskom okruženju doživljavaju brojna, raznolika i intenzivna emocionalna iskustva koja usmjeravaju njihove interakcije, utječu na učenje, poučavanje i postignuće te oblikuju njihov osobni rast i razvoj (Pekrun, Goetz, Titz i Perry, 2002), do unazad nekoliko godina u istraživanjima se posvećivalo vrlo malo pažnje emocijama koje učenici doživljavaju.Izuzeci su istraživanja ispitne anksioznosti (Zeidner, 1994(Zeidner, , 1996)), te Weinerova istraživanja atribucijskih antecedenata emocija (Weiner, 1979(Weiner, , 1985)).Rijetkost istraživanja emocija iznenađujuća je s obzirom na prepoznatu važnost uloge pozitivnih emocija u kontekstu pozitivne psihologije (Seligman i Csikszentmihalyi, 2000; Frederickson, 2001) i njihovih efekata na motivacijske i kognitivne procese, kao što su pažnja, pamćenje, učenje i rješavanje problema, (Isen, 2008; Kensinger i Schacter, 2008), ali i na subjektivnu dobrobit (Lucas i Diener, 2008) i zdravlje (Kemeny i Shestyuk, 2008).U 90-im godinama prošlog stoljeća, situacija se počinje mijenjati.Istraživači počinju posvećivati sve više pažnje analiziranju višestrukih dimenzija učeničkih i nastavničkih emocija, njihovih izvora i razvoja, te njihovoj funkcionalnoj važnosti za učenje, postignuće, ličnost i zdravlje (Schutz i Lanehart, 2002;Pekrun, 2005).Razvijaju se nove konceptualizacije i teorijski modeli, među kojima teorija kontrole i vrijednosti (Pekrun i sur., 2002;Pekrun, 2006; Pekrun, Frenzel, Goetz i Perry, 2007) trenutno predstavlja najutjecajniju teoriju učeničkih emocija, koja nudi sveobuhvatan okvir za analiziranje antecedenata i efekata emocija na učenje i postignuće.Prema ovoj teoriji ispitne emocije se kao zasebna skupina emocija postignuća, mogu opisati dvjema temeljnim dimenzijama: valencijom (ugodne nasuprot neugodnim emocijama) i aktivacijom (aktivirajuće nasuprot deaktivirajućim emocijama) (Pekrun, 2006; Pekrun i Stephens, 2009).Također, ispitne se emocije mogu shvatiti kao trenutno iskustvo u specifičnoj situaciji i vremenskoj točki (emocije kao stanja) ili kao ponavljajuća iskustva koja učenik tipično doživljava u ispitnim situacijama (emocije kao crte).Prema ovoj teoriji, kognitivne procjene koje su povezane s aktivnostima i ishodima postignuća imaju ključnu ulogu u doživljavanju emocija.Konkretno, kognitivna procjena kontrole nad učenjem i postignućem, te kognitivna procjena njihovih vrijednosti određuju kvalitetu i intenzitet diskretnih emocionalnih iskustava.Učeničke ciljne orijentacije kao i činitelji poučavanja i socijalne okoline (roditelji, nastavnici i vršnjaci), utječu na kognitivne procjene kontrole i vrijednosti, te tako posredno oblikuju emocije postignuća.Nadalje, emocije određuju razinu učeničkog postignuća preko svojih utjecaja na kognitivne resurse, interese, motivaciju, strategije učenja te samoregulirano učenje općenito.Pritom su emocije, kognitivne procjene, njihovi antecedenti i učinci na učenje i postignuće međusobno povezani recipročnom uzročnošću kroz vrijeme i unutar pojedinca.Primjerice, emocije utječu na učenje, ali i učenje i postignuće djeluju na kognitivne procjene koje pak određuju emocije.Štoviše, odnos između većine spomenutih varijabli je dvosmjeran (Pekrun i sur.
Source: Suvremena psihologija
Authors: Irena Burić, Izabela Sorić
Institution: University of Zadar
Language: English
Subfield: Developmental and Educational Psychology
Field: Psychology
Domain: Social Sciences
Keywords: positive emotions, test anxiety, goal orientation, volitional strategies, academic performance, emotion regulation, self-regulation, positive psychology, emotions in school, subjective well-being, cognitive processes in learning, self-efficacy, self-determination theory, student self-regulation, self-determination
SDG: Quality education
Open Access status: green
OpenAlex ID: W99700435
